gitweb on Svarog
projekti pod git sistemom za održavanje verzija -- projects under the git version control system 1 % skripta-os2.tex
2 % Skripta za predmet Operativni Sistemi 2, DMI, PMF, NS
3 % Doni Pracner, Ivan Pribela
4 % 2011/12 -- 2013/14
10 % osnovne informacije koje ce se prikazati na naslovnoj strani,
11 % kao i u informacijama u generisanom pdfu
27 %change the default font
34 %podesavanja outputa za pdf verzije
47 %\usepackage{keystroke}
48 % ispod je dodata alternativa za ovaj paket
56 draw,
57 fill=white,
59 rectangle,
60 rounded corners=2pt,
61 inner sep=1pt,
62 line width=0.5pt,
63 font=\small\sffamily
65 ;
66 }
72 %margine
77 %customize the itemize environments
81 \olditemize
87 }
89 %% ovi redovi daju header i footer
93 %\fancyfoot[C]{\thepage}
104 %\renewcommand{\footrulewidth}{0.5pt}
105 %\addtolength{\headheight}{0.5pt} % make space for the rule
111 }
114 %promene u marginama:
115 %\setlength{\marginparwidth}{32pt}
116 %\setlength{\textwidth}{620pt}
117 %\setlength{\textheight}{620pt}
120 %% specijalni blokovi koji služe kao podsetnici u radu ili napomene
124 }
128 }
130 %boldovane skice visokog prioriteta
137 % ako je sledeci red odkomentarisan nista od skica nece biti ispisano
138 % u finalni dokument
143 \maketitle
145 % theorems, definition etc.
146 %''''''''''''''''''''''''''
157 basicstyle=\ttfamily,
158 showstringspaces=false,
159 breaklines=true
160 }
163 % basicstyle=\footnotesize\ttfamily,
164 keywordstyle=\textbf,
166 breakatwhitespace=true,
167 % prebreak=\P,
168 % postbreak=\ding{229}\space,
169 language=Modula-2,
170 xleftmargin=4em
171 }
174 frame=lt,
175 % frameround=fftt,
177 % prebreak=\P,
179 xleftmargin=2em
180 }
183 style=codeblock,
184 numbers=left,
185 firstnumber=1,
186 stepnumber=1
187 }
192 % ----------------==================--------------------------------------
193 % Pravi pocetak rada
196 Programi u ovoj skripti su testirani sa kompajlerom ``GNU Modula 2'' (u
198 sistemima iz Debian porodice.
200 \tableofcontents
202 \newpage
204 %\begin{multicols}{2}
210 (GCC). Podržava nekoliko dijalekata jezika ``Modula 2'' --
211 najznačajniji su ISO standard i nekoliko varijacija koje je originalni
214 dobijaju i besplatne ISO, PIM i još neke biblioteke.
219 Tradicionalni prvi program ``Hello World'' bi izgledao ovako:
221 MODULE hello;
223 FROM StrIO IMPORT WriteString, WriteLn;
225 BEGIN
226 WriteString('hello world');
227 WriteLn
228 END hello.
231 Primećuje se razlika u modulu iz koga se uvoze komande u odnosu na
234 brojevima i tako dalje. Za pregled dostupnih biblioteka predlaže se
235 korišćenje zvanične stranice:
238 biblioteke.
240 Predpostavimo da je fajl napravljen u trenutnom direktorijumu,
242 ``joe'' koji se koristi na vežbama). Kreirani fajl se tada može
243 prevesti u izvršnu verziju sledećom komandom:
245 gm2 hello.mod
248 Ako je kod ispravan (kao onaj gore) u istom direktorijumu će se
251 ./a.out
254 direktorijuma (koji se označava tačkom). Ako je potrebno da
255 izvršni fajl ima neki drugi naziv može se koristiti poziv sledećeg
256 tipa:
258 gm2 -o imeIzlaznogFajla ulaznifajl
262 stranicu kompajlera.
263 %ovde je trebalo -{}- da razdvoji dva minusa, jer se inače tumače kao jedan.
267 Mapiranje procedura na sistemske pozive se može izvršiti preko
268 specijalnog definicionog modula koji u zaglavlju sadrži ključne reči
270 imenima sistemskih poziva i imaju parametre i povratne vrednosti
273 komande možemo videti sa
275 man system
278 odnosno videćemo da je poziv definisan na sledeći način:
280 int system(const char *command);
282 što znači da vraća ceo broj, a prima jedan argument koji je pokazivač
283 (što se označava *) na znak. Ovo je zapravo ceo string, pošto se u C
284 jeziku oni predstavljaju kao pokazivač na prvi znak, a string se onda
285 sastoji od svih sledećih znakova u memoriji dokle god se ne naiđe na
286 0C. Srećom, sve ovo se automatski mapira kreiranjem sledećeg modula:
289 DEFINITION MODULE FOR "C" Lib;
291 EXPORT UNQUALIFIED system;
293 PROCEDURE system(command: ARRAY OF CHAR): INTEGER;
295 END Lib.
298 Nije potrebno praviti prazne implementacione module. Iz ovakvog modula
299 se mogu uvoziti i koristiti procedure kao i iz bilo kakvog
300 ``normalnog'' modula, kao što se može videti u sledećem primeru, koju
301 od korisnika učitava stringove i pokušava da ih izvrši kao da su uneti
302 u komandnoj liniji, dokle god korisnik ne unese reč ``kraj'':
304 MODULE Zad2;
306 FROM StrIO IMPORT
307 ReadString, WriteString, WriteLn;
308 FROM StrLib IMPORT
309 StrEqual;
310 FROM Lib IMPORT
311 system;
313 TYPE
316 VAR
317 Komanda: String;
319 PROCEDURE Izvrsi(Komanda: ARRAY OF CHAR);
320 VAR
321 c: INTEGER;
322 BEGIN
323 c:= system(Komanda);
324 END Izvrsi;
326 BEGIN
327 WriteString("?> "); ReadString(Komanda);
328 WHILE NOT StrEqual(Komanda, "kraj") DO
329 Izvrsi(Komanda);
330 WriteString("?> "); ReadString(Komanda);
331 END;
332 END Zad2.
335 Prilikom mapiranja sistemskih poziva je moguće koristiti ``...'' na
336 kraju liste argumenata da se označi da je moguće proslediti
337 proizvoljan broj argumenata nakon navedenih, koji će biti premapirani
338 na odgovarajuće tipove podataka. Takođe je moguće i označiti da se
339 povratna vrednost procedure ne mora koristiti. U gornjem primeru je
343 vrednost.
345 Neki primeri pretvaranja tipova su dati u Tabeli~\ref{t-pretvaranje-tipova}, preuzetoj sa \url{http://www.nongnu.org/gm2/interface_to_c.html}.
350 Stvarni parametar & Konverzija & Tip vrednosti koji će biti prosleđen\\
351 \hline
352 123 & - & long long int\\
353 "hello world" & - & const char *\\
354 a: ARRAY OF CHAR & ADR(a) & char *\\
356 3.14 & - & long double
364 Korišćenje sistemskih poziva se može ilustrovati primerom čitanja
368 pokazivač kao ulazni parametar, a vraća pokazivač na slog koji
371 kraju i zatvara otvoreni direktorijum. Bitno je zatvarati otvorene
372 resurse jer je moguće da sistem odbije da otvori novi ako ih
373 proces već ima previše otvorenih.
375 Kada imamo imena stavki iz direktorijuma o njima možemo dobiti više
377 putanja do fajla, a drugi je pokazivač na strukturu u koju će komanda
378 upisati podatke. Obratiti pažnju da zbog ovoga struktura već mora
379 postojati u memoriji, ili kao lokalna promenljiva odgovarajućeg
380 slogovnog tipa, ili dinamički alocirana korišćenjem pokazivača na nju.
382 Budući da su u pitanju sistemski pozivi niskog nivoa, veličine tipova
383 su nažalost promenljive i mogu zavisiti od konkretnog operativnog
385 sistem. Zbog ovoga su date dve varijante bibilioteke sa tipovima.
390 DEFINITION MODULE FOR "C" Lib32;
391 FROM SYSTEM IMPORT
392 ADDRESS, BYTE;
393 EXPORT UNQUALIFIED opendir, readdir, closedir, stat,
394 PDir, DirEnt, PDirEnt, Stat, PStat, PInt;
398 (* types for 32 bit *)
399 TYPE
400 PDir = ADDRESS;
401 DirEnt = RECORD
402 ino: INTEGER;
403 off: INTEGER;
404 reclen: SHORTCARD;
405 type: BYTE;
407 END;
408 PDirEnt = POINTER TO DirEnt;
409 Stat = RECORD
410 dev: LONGINT;
411 ino: LONGINT;
412 mode: INTEGER;
413 nlink: LONGINT;
414 uid: INTEGER;
415 gid: INTEGER;
416 pad1: LONGINT;
417 rdev: INTEGER;
418 size: INTEGER;
419 blksize: INTEGER;
420 blocks: INTEGER;
421 atime: LONGINT;
422 mtime: LONGINT;
423 ctime: LONGINT;
424 END;
429 (* types for 64 bit *)
430 TYPE
431 PDir = ADDRESS;
432 DirEnt = RECORD
433 ino: LONGINT;
434 off: LONGINT;
435 reclen: SHORTCARD;
436 type: BYTE;
438 END;
439 PDirEnt = POINTER TO DirEnt;
440 Stat = RECORD
441 dev: LONGINT;
442 ino: LONGINT;
443 nlink: LONGINT;
444 mode: INTEGER;
445 uid: INTEGER;
446 gid: INTEGER;
447 pad1: INTEGER;
448 rdev: LONGINT;
449 size: LONGINT;
450 blksize: LONGINT;
451 blocks: LONGINT;
452 atime: LONGINT;
453 mtime: LONGINT;
454 ctime: LONGINT;
455 END;
459 PStat = POINTER TO Stat;
460 PInt = POINTER TO INTEGER;
462 PROCEDURE opendir(name: ARRAY OF CHAR): PDir;
463 PROCEDURE readdir(dirp: PDir): PDirEnt;
466 END Lib32.
470 MODULE Zad3;
472 FROM StrIO IMPORT
473 WriteString, WriteLn;
474 FROM NumberIO IMPORT
475 WriteInt;
476 FROM Args IMPORT
477 Narg, GetArg;
478 FROM Lib32 IMPORT
479 opendir, readdir, closedir, PDir, PDirEnt;
480 FROM errno IMPORT
481 geterrno;
483 TYPE
486 VAR
487 Putanja: String;
488 n, i: INTEGER;
489 ok: BOOLEAN;
491 PROCEDURE Listaj(Ime: ARRAY OF CHAR);
492 VAR
493 dir: PDir;
494 entry: PDirEnt;
495 c: INTEGER;
496 BEGIN
497 WriteString("Folder "); WriteString(Ime); WriteLn;
498 dir:= opendir(Ime);
499 IF dir = NIL THEN
500 WriteString(" Greska broj "); WriteInt(geterrno(), 0); WriteString("."); WriteLn();
501 WriteString(" Ne mogu da otvorim direktorijum."); WriteLn();
502 ELSE
503 entry:= readdir(dir);
504 WHILE entry # NIL DO
506 WriteString(" "); WriteString(entry^.name); WriteLn;
507 END;
508 entry:= readdir(dir);
509 END;
510 c:= closedir(dir);
511 IF c = -1 THEN
512 WriteString(" Greska broj "); WriteInt(geterrno(), 0); WriteString("."); WriteLn();
513 WriteString(" Ne mogu da zatvorim direktorijum."); WriteLn();
514 END;
515 END;
516 END Listaj;
518 BEGIN
519 n:= Narg();
521 ok:= GetArg(Putanja, i);
522 WriteLn;
523 Listaj(Putanja);
524 END;
525 WriteLn;
526 END Zad3.
532 (``račva''). Novi proces je identičan sa originalnim, osim u svom
533 identifikacionom broj. Komanda ne prima parametre i vraća jedan integer, pa se može mapirati na sledeći način:
535 PROCEDURE fork(): INTEGER;
538 Oba procesa se nakon račvanja nastavljaju odvijati u sledećem redu
539 koda. Jedino po čemu se razlikuju je vrednost koju je vratio
542 ``deteta'', i može se koristiti za komunikaciju sa detetom, a u novom
543 procesu je ova vrednost jednaka nuli. Budući da je najčešće potrebno
544 da dete i roditelj rade različite stvari, to se obično rešava kodom
545 sledećeg oblika:
547 pid := fork();
548 IF pid = 0 THEN
549 (* "detetove" operacije *)
550 ELSE
551 (* "roditeljske" operacije *)
552 END;
556 originalnom procesu sa efektom da se proces uspava dokle god neki od
557 procesa dece ne završi sa radom. Veća kontrola nad ovim ponašanjem se
559 koji proces čekamo da se završi.
561 U sledećim sekcijama će biti ilustrovano nekoliko klasičnih primera
562 organizacije procesa.
570 pid := 0;
571 i := 1;
572 WHILE (pid = 0) AND (i < n) DO
573 pid := fork();
574 IF pid # 0 THEN
575 (* ... *)
576 ELSE
577 INC(i);
578 END;
579 END;
587 {
589 }
593 }
601 pid := -1;
602 j := 0;
603 WHILE (pid # 0) AND (j < m) DO
604 pid := fork();
605 IF pid # 0 THEN
606 INC(j);
607 ELSE
608 (* ... *)
609 END;
610 END;
619 {
621 }
624 }
632 dubina := 1;
633 brdece := 0;
634 WHILE (dubina < maxdubina) AND
635 (brdece < potrebnodece) DO
636 pid := fork();
637 IF pid # 0 THEN
638 INC(brdece);
639 ELSE
640 INC(dubina);
641 brdece := 0;
642 END;
643 END;
652 ]
657 }}};
660 čvorovi prikazuju vrednosti pri kreiranju};
665 % ----------------------------------------------
667 \newpage
669 \appendix
674 Ova sekcija treba da omogući instalaciju kompajlera GNU Modula 2 na
675 već postojeći GNU Linux operativni sistem iz Debian porodice, koja
676 uključuje i sve varijante Ubuntu distribucije, kao i Linux Mint i
677 mnoge druge. Kompajler je moguće bez većih problema instalirati i na
678 bilo koji drugi Linux (a i OSX i Windows), kompajliranjem iz izvornog
679 koda, za šta preporučujemo konsultovanje sa zvaničnom stranicom
682 Ovo uputstvo neće ulaziti u detalje kako instalirati operativni
683 sistem. Za one koje koriste Windows i nisu sigurni kako da paralelno
684 instaliraju drugi operativni sistem, preporučujemo korišćenje
685 virtuelne mašine (npr besplatni Virtual Box,
687 lakše skinuti već instaliranu mašinu sa nekim od Debian sistema, npr
688 Ubuntu ili Kubuntu, ili eventualno neku manje zahtevnu verziju kao što
689 je Lubuntu, ako su performanse problematične.
693 Prvi korak za instalaciju dodatnog kompajlera GNU Modula 2 je
694 dodavanje repozitorijuma softvera u sistem. Ovo se može uraditi ručnim
697 #
698 # GNU Modula-2 repo
699 #
701 deb http://floppsie.comp.glam.ac.uk/debian/ squeeze main
702 deb-src http://floppsie.comp.glam.ac.uk/debian/ squeeze main
705 Alternativno se mogu koristiti sledeće komande:
708 sudo add-apt-repository "deb http://floppsie.comp.glam.ac.uk/debian/ squeeze main"
709 sudo add-apt-repository "deb-src http://floppsie.comp.glam.ac.uk/debian/ squeeze main"
712 Većina sistema omogućava i da se ovo uradi preko nekih grafičkih
713 alata.
715 Nakon dodavanja novog izvora za softver potrebno je u konzoli uraditi
716 sledeće:
718 sudo apt-get update
719 sudo apt-get install gm2-doc gm2
722 Po želji se može skinuti i izvorni kod kompajlera sledećom komandom:
724 sudo apt-get source gm2
731 Pri pokušaju kompajliranja se na nekim sistemima može desiti da
734 pošto postoji problem u pakovanju kompajlera, ali moguće je da utiče i
735 na neke druge sisteme.
737 Greška se ispravlja na sledeći način (korisnik treba da
738 ima administrativna prava, zato se radi ``sudo'') ukoliko
739 je u pitanju 64-bitni sistem:
741 sudo su
742 cd /usr/lib
743 ln -sv /usr/lib/x86_64-linux-gnu/crti.o crti.o
744 ln -sv /usr/lib/x86_64-linux-gnu/crt1.o crt1.o
745 ln -sv /usr/lib/x86_64-linux-gnu/crtn.o crtn.o
746 exit
749 Za 32-bitne sisteme važi ista ispravka, jedino što se u komandama
750 treba zameniti ``x86\_64'' sa ``i386''.
754 \newpage
758 Ukratko ćemo predstaviti editor ``joe''. Odabran je zbog svoje
759 rasprostranjenosti, potpune funkcionalnosti u tekstualnom modu rada
760 (korišćenje iz terminala) te vrlo jasnom sistemu pomoći koji se može
761 koristiti pri radu. Na nekim sistemima on dolazi već instaliran, a na
762 skoro svima se lako može dodati iz repozitorijuma. Na Ubuntu i sličnim
763 sistemima se ovo može uraditi sa:
765 sudo apt-get install joe
767 Ili analogno na drugim sistemima za instaliranje softvera.
769 Otvaranje postojećeg fajla ``hello.mod'' za uređivanje, odnosno
770 otvaranje novog praznog fajla u koji ćemo unositi odgovarajući kod ili
771 tekst se može postići sledećom komandom:
773 joe hello.mod
778 Joe je po svojoj prirodi bogat prečicama na tastaturi. U daljem tekstu
779 će biti navedene mnoge od njih. Kod svih se navodi redosled
780 pritiskanja tastera individualno, a ako su negde tasteri spojeni sa
781 ``+'' (alternativno sa ``-'') onda ih je potrebno pritisnuti
782 odjednom. Neki primeri:
795 U okviru sistema pomoći koji je ugrađen u sam editor uglavnom se
796 pojavljuju skraćeni oblici:
806 Za pomoć pri korišćenju ediora ``joe'' preporučujemo pritiskanje
808 komandi u gornjem delu editora. Postoji nekoliko stranica ove pomoći
812 U okviru pomoći postoje maltene sve komande koje editor pruža, a na
813 kraju su čak uključene i ASCII tabele znakova. Preporučuje se makar
814 ovlašno upoznavanje sa stranicama pomoći i mogućnostima editora.
818 Snimanje sa izlaskom iz programa se može uraditi sa \Ctrl
821 slučaja ``joe'' pita za ime fajla koji snimamo, pri čemu kao podrazumevanu
822 vrednost ponudi trenutno ime.
824 Joe može raditi sa više fajlova odjednom. Novi fajl se može otvoriti
826 polje za kucanje imena fajla koje dozvoljava i da se putanja
827 automatski dopunjava mogućnostima pritiskom na taster \Tab (Tab), baš
828 kao i u komandnoj liniji.
830 Prelazak na sledeći, odnosno prethodni, otvoreni fajl se dobija pritiskom
834 standardna komanda za ``ubijanje'' trenutnog procesa u terminalu), pri
835 čemu će ``joe'' pitati da li želimo da izađemo ako postoje promene
836 koje nisu snimljene. Ako je u pitanju bio jedini otvoren fajl, tada će
837 se i sam editor zatvoriti.
843 Premeštanje i kopiranje delova teksta je malo drugačije nego u
844 klasičnim grafičkim programima. Prvo je potrebno označiti željeni
846 početak bloka na trenutnu poziciju kursora, a \Ctrl
848 selekcija biti i vizuelno označena. Sada je moguće na proizvoljnom
849 mestu u istom ili drugom dokumentu pritisnuti \Ctrl
857 može odabrati više opcija za rad, kao što su margine, automatsko
859 sintaksno bojenje itd.
863 ``Joe'' ima mogućnosti i da podeli radnu površinu na nekoliko prozora
864 koji omogućavaju da se vidi više dokumenata, ili čak da se vide
865 različiti delovi istog dokumenta. Prozor se deli na dva komandom \Ctrl
869 sledeći, odnosno prethodni prozor se dobija pristikom na \Ctrl
872 omogućuje da se naizmenično vide svi prozori, ili samo jedan.
875 kao da se zaledio verovatno je problem što je stisnuta ``klasična''
877 ovom programu, a nažalost izaziva prekid osvežavanja ekrana. Efekat
883 \newpage
887 sistemom otvori terminal (konzola, komandna linija) na udaljenom UNIX
888 serveru. Može se naći online na
891 Po pokretanju se prikazuje dijalog u kome se može ukucati adresa
892 udaljenog računara i konfigurisati mnogi parametri. Najčešće je dosta
893 samo uneti adresu računara i pokrenuti konekciju. Nakon toga (ako je
894 uspešno povezivanje) biće prikazan ekran za unos korisničkog imena i
895 lozinke.
900 Putty (kao i većina standardnih linux terminala koji koriste
902 može dovesti u stanje da ne prikazuje ispis unosa na ekranu, pritiskom
904 standardnom prečicom za snimanje u većini grafičkih aplikacija, pa se
905 može nehotično aktivirati. Iz ovog režima rada se može izaći prečicom
908 Do not press
909 Ctrl S
910 If you do
911 Ctrl Q
914 Smisao postojanja ovakve opcije je dobrim delom istorijski, iz vremena
915 kad su brzine protoka bile veoma male, i kada se štedelo time što bi
916 se privrmeno isključio protok kada nisu neophodne povratne
917 informacije, na primer kod komandi koje se dugo izvršavaju. Naravno
918 ovo ima svoje primene i danas kod slabijih veza, ili kod mobilnih veza
919 koje se plaćaju po protoku, a nekad se može i dobiti na brzini
920 izvršavanja programa, ako se ne gubi vreme na osvežavanje ekrana.
924 %\end{multicols}