gitweb on Svarog
projekti pod git sistemom za održavanje verzija -- projects under the git version control system 1 % skripta-os2.tex
2 % Skripta za predmet Operativni Sistemi 2, DMI, PMF, NS
3 % Doni Pracner, Ivan Pribela
4 % 2011/12 -- 2013/14
10 % osnovne informacije koje ce se prikazati na naslovnoj strani,
11 % kao i u informacijama u generisanom pdfu
27 %change the default font
34 %podesavanja outputa za pdf verzije
47 %\usepackage{keystroke}
48 % ispod je dodata alternativa za ovaj paket
56 draw,
57 fill=white,
59 rectangle,
60 rounded corners=2pt,
61 inner sep=1pt,
62 line width=0.5pt,
63 font=\small\sffamily
65 ;
66 }
72 %margine
77 %customize the itemize environments
81 \olditemize
87 }
89 %% ovi redovi daju header i footer
93 %\fancyfoot[C]{\thepage}
104 %\renewcommand{\footrulewidth}{0.5pt}
105 %\addtolength{\headheight}{0.5pt} % make space for the rule
111 }
114 %promene u marginama:
115 %\setlength{\marginparwidth}{32pt}
116 %\setlength{\textwidth}{620pt}
117 %\setlength{\textheight}{620pt}
120 %% specijalni blokovi koji služe kao podsetnici u radu ili napomene
124 }
128 }
130 %boldovane skice visokog prioriteta
137 % ako je sledeci red odkomentarisan nista od skica nece biti ispisano
138 % u finalni dokument
143 \maketitle
145 % theorems, definition etc.
146 %''''''''''''''''''''''''''
157 basicstyle=\ttfamily,
158 showstringspaces=false,
159 breaklines=true
160 }
163 % basicstyle=\footnotesize\ttfamily,
164 keywordstyle=\textbf,
166 breakatwhitespace=true,
167 % prebreak=\P,
168 % postbreak=\ding{229}\space,
169 language=Modula-2,
170 xleftmargin=4em
171 }
174 frame=lt,
175 % frameround=fftt,
177 % prebreak=\P,
179 xleftmargin=2em
180 }
183 style=codeblock,
184 numbers=left,
185 firstnumber=1,
186 stepnumber=1
187 }
192 % ----------------==================--------------------------------------
193 % Pravi pocetak rada
196 Programi u ovoj skripti su testirani sa kompajlerom ``GNU Modula 2'' (u
198 sistemima iz Debian porodice.
200 \tableofcontents
202 \newpage
204 %\begin{multicols}{2}
210 (GCC). Podržava nekoliko dijalekata jezika ``Modula 2'' --
211 najznačajniji su ISO standard i nekoliko varijacija koje je originalni
214 dobijaju i besplatne ISO, PIM i još neke biblioteke.
219 Tradicionalni prvi program ``Hello World'' bi izgledao ovako:
221 MODULE hello;
223 FROM StrIO IMPORT WriteString, WriteLn;
225 BEGIN
226 WriteString('hello world');
227 WriteLn
228 END hello.
231 Primećuje se razlika u modulu iz koga se uvoze komande u odnosu na
234 brojevima i tako dalje. Za pregled dostupnih biblioteka predlaže se
235 korišćenje zvanične stranice:
238 biblioteke.
240 Predpostavimo da smo da je fajl napravljen u trenutnom direktorijumu,
242 ``joe'' koji se koristi na vežbama). Kreirani fajl se tada može
243 prevesti u izvršnu verziju sledećom komandom:
245 gm2 hello.mod
248 Ako je kod ispravan (kao onaj gore) u istom direktorijumu će se
251 ./a.out
254 direktorijuma (koji se označava tačkom). Ako je potrebno da
255 izvršni fajl ima neki drugi naziv može se koristiti poziv sledećeg
256 tipa:
258 gm2 -o imeIzlaznogFajla ulaznifajl
262 stranicu kompajlera.
263 %ovde je trebalo -{}- da razdvoji dva minusa, jer se inače tumače kao jedan.
267 Mapiranje procedura na sistemske pozive se može izvršiti preko
268 specijalnog definicionog modula koji u zaglavlju sadrži ključne reči
270 imenima sistemskih poziva i imaju parametre i povratne vrednosti
273 komande možemo videti sa
275 man system
278 odnosno videćemo da je poziv definisan na sledeći način:
280 int system(const char *command);
282 što znači da vraća ceo broj, a prima jedan argument koji je pokazivač
283 (što se označava *) na znak. Ovo je zapravo ceo string, pošto se u C
284 jeziku oni predstavljaju kao pokazivač na prvi znak, a string se onda
285 sastoji od svih sledećih znakova u memoriji dokle god se ne naiđe na
286 0C. Srećom, sve ovo se automatski mapira kreiranjem sledećeg modula:
289 DEFINITION MODULE FOR "C" Lib;
291 EXPORT UNQUALIFIED system;
293 PROCEDURE system(command: ARRAY OF CHAR): INTEGER;
295 END Lib.
298 Nije potrebno praviti prazne implementacione module. Iz ovakvog modula
299 se mogu uvoziti i koristiti procedure kao i iz bilo kakvog
300 ``normalnog'' modula, kao što se može videti u sledećem primeru, koju
301 od korisnika učitava stringove i pokušava da ih izvrši kao da su uneti
302 u komandnoj liniji, dokle god korisnik ne unese reč ``kraj'':
304 MODULE Zad2;
306 FROM StrIO IMPORT
307 ReadString, WriteString, WriteLn;
308 FROM StrLib IMPORT
309 StrEqual;
310 FROM Lib IMPORT
311 system;
313 TYPE
316 VAR
317 Komanda: String;
319 PROCEDURE Izvrsi(Komanda: ARRAY OF CHAR);
320 VAR
321 c: INTEGER;
322 BEGIN
323 c:= system(Komanda);
324 END Izvrsi;
326 BEGIN
327 WriteString("?> "); ReadString(Komanda);
328 WHILE NOT StrEqual(Komanda, "kraj") DO
329 Izvrsi(Komanda);
330 WriteString("?> "); ReadString(Komanda);
331 END;
332 END Zad2.
335 Prilikom mapiranja sistemskih poziva je moguće koristiti ``...'' na
336 kraju liste argumenata da se označi da je moguće proslediti
337 proizvoljan broj argumenata nakon navedenih, koji će biti premapirani
338 na odgovarajuće tipove podataka. Takođe je moguće i označiti da se
339 povratna vrednost procedure ne mora koristiti. U gornjem primeru je
343 vrednost.
345 Neki primeri pretvaranja tipova su dati u Tabeli~\ref{t-pretvaranje-tipova}, preuzetoj sa \url{http://www.nongnu.org/gm2/interface_to_c.html}.
350 Stvarni parametar & Konverzija & Tip vrednosti koji će biti prosleđen\\
351 \hline
352 123 & - & long long int\\
353 "hello world" & - & const char *\\
354 a: ARRAY OF CHAR & ADR(a) & char *\\
356 3.14 & - & long double
364 Korišćenje sistemskih poziva se može ilustrovati primerom čitanja
368 pokazivač kao ulazni parametar, a vraća pokazivač na slog koji
371 kraju i zatvara otvoreni direktorijum. Bitno je zatvarati otvorene
372 resurse jer je moguće da sistem odbije da otvori novi ako ih
373 proces već ima previše otvorenih.
375 Kada imamo imena stavki iz direktorijuma o njima možemo dobiti više
377 putanja do fajla, a drugi je pokazivač na strukturu u koju će komanda
378 upisati podatke. Obratiti pažnju da zbog ovoga struktura već mora
379 postojati u memoriji, ili kao lokalna promenljiva odgovarajućeg
380 slogovnog tipa, ili dinamički alocirana korišćenjem pokazivača na nju.
382 Budući da su u pitanju sistemski pozivi niskog nivoa, veličine tipova
383 su nažalost promenljive i mogu zavisiti od konkretnog operativnog
385 sistem. Zbog ovoga su date dve varijante bibilioteke sa tipovima.
386 Prva je testirana na Lubuntu 11.10 32bit, a druga je testirana na
387 Kubuntu 11.10 64bit.
390 DEFINITION MODULE FOR "C" Lib32;
391 FROM SYSTEM IMPORT
392 ADDRESS, BYTE;
393 EXPORT UNQUALIFIED opendir, readdir, closedir, stat,
394 PDir, DirEnt, PDirEnt, Stat, PStat, PInt;
398 (* types for 32 bit *)
399 TYPE
400 PDir = ADDRESS;
401 DirEnt = RECORD
402 ino: INTEGER;
403 off: INTEGER;
404 reclen: SHORTCARD;
405 type: BYTE;
407 END;
408 PDirEnt = POINTER TO DirEnt;
409 Stat = RECORD
410 dev: LONGINT;
411 ino: LONGINT;
412 mode: INTEGER;
413 nlink: LONGINT;
414 uid: INTEGER;
415 gid: INTEGER;
416 pad1: LONGINT;
417 rdev: INTEGER;
418 size: INTEGER;
419 blksize: INTEGER;
420 blocks: INTEGER;
421 atime: LONGINT;
422 mtime: LONGINT;
423 ctime: LONGINT;
424 END;
429 (* types for 64 bit *)
430 TYPE
431 PDir = ADDRESS;
432 DirEnt = RECORD
433 ino: LONGINT;
434 off: LONGINT;
435 reclen: SHORTCARD;
436 type: BYTE;
438 END;
439 PDirEnt = POINTER TO DirEnt;
440 Stat = RECORD
441 dev: LONGINT;
442 ino: LONGINT;
443 nlink: LONGINT;
444 mode: INTEGER;
445 uid: INTEGER;
446 gid: INTEGER;
447 pad1: INTEGER;
448 rdev: LONGINT;
449 size: LONGINT;
450 blksize: LONGINT;
451 blocks: LONGINT;
452 atime: LONGINT;
453 mtime: LONGINT;
454 ctime: LONGINT;
455 END;
459 PStat = POINTER TO Stat;
460 PInt = POINTER TO INTEGER;
462 PROCEDURE opendir(name: ARRAY OF CHAR): PDir;
463 PROCEDURE readdir(dirp: PDir): PDirEnt;
466 END Lib32.
470 MODULE Zad5;
472 FROM SYSTEM IMPORT
473 ADR;
474 FROM StrIO IMPORT
475 WriteString, WriteLn;
476 FROM NumberIO IMPORT
477 WriteInt;
478 FROM StrLib IMPORT
479 StrLen, StrConCat;
480 FROM Args IMPORT
481 Narg, GetArg;
482 FROM Lib32 IMPORT
483 opendir, readdir, closedir, stat, PDir, PDirEnt, Stat;
484 FROM errno IMPORT
485 geterrno;
487 TYPE
490 VAR
491 Putanja: String;
492 n, i: INTEGER;
493 ok: BOOLEAN;
495 PROCEDURE Listaj(Ime: ARRAY OF CHAR);
496 VAR
497 dir: PDir;
498 entry: PDirEnt;
499 info: Stat;
500 c: INTEGER;
501 Len: CARDINAL;
502 Putanja: String;
503 BEGIN
504 dir:= opendir(Ime);
505 IF dir = NIL THEN
506 WriteString("Folder "); WriteString(Ime); WriteLn;
507 WriteString(" Greska broj "); WriteInt(geterrno(), 0); WriteString("."); WriteLn();
508 WriteString(" Ne mogu da otvorim direktorijum."); WriteLn();
509 ELSE
510 Len:= StrLen(Ime);
512 StrConCat(Ime, "/", Ime);
513 END;
514 WriteString("Folder "); WriteString(Ime); WriteLn;
515 entry:= readdir(dir);
516 WHILE entry # NIL DO
518 StrConCat(Ime, entry^.name, Putanja);
519 c:= stat(Putanja, ADR(info));
520 WriteString(" ");
521 IF c = -1 THEN
522 WriteString("? ? KB");
523 ELSE
524 WriteInt(info.nlink, 3);
526 END;
527 WriteString(" "); WriteString(entry^.name); WriteLn;
528 END;
529 entry:= readdir(dir);
530 END;
531 c:= closedir(dir);
532 IF c = -1 THEN
533 WriteString(" Greska broj "); WriteInt(geterrno(), 0); WriteString("."); WriteLn();
534 WriteString(" Ne mogu da zatvorim direktorijum."); WriteLn();
535 END;
536 END;
537 END Listaj;
539 BEGIN
540 n:= Narg();
542 ok:= GetArg(Putanja, i);
543 WriteLn;
544 Listaj(Putanja);
545 END;
546 WriteLn;
547 END Zad5.
553 (``račva''). Novi proces je identičan sa originalnim, osim u svom
554 identifikacionom broj. Komanda ne prima parametre i vraća jedan integer, pa se može mapirati na sledeći način:
556 PROCEDURE fork(): INTEGER;
559 Oba procesa se nakon račvanja nastavljaju odvijati u sledećem redu
560 koda. Jedino po čemu se razlikuju je vrednost koju je vratio
563 ``deteta'', i može se koristiti za komunikaciju sa detetom, a u novom
564 procesu je ova vrednost jednaka nuli. Budući da je najčešće potrebno
565 da dete i roditelj rade različite stvari, to se obično rešava kodom
566 sledećeg oblika:
568 pid := fork();
569 IF pid = 0 THEN
570 (* "detetove" operacije *)
571 ELSE
572 (* "roditeljske" operacije *)
573 END;
577 originalnom procesu sa efektom da se proces uspava dokle god neki od
578 procesa dece ne završi sa radom. Veća kontrola nad ovim ponašanjem se
580 koji proces čekamo da se završi.
582 U sledećim sekcijama će biti ilustrovano nekoliko klasičnih primera
583 organizacije procesa.
591 pid := 0;
592 i := 1;
593 WHILE (pid = 0) AND (i < n) DO
594 pid := fork();
595 IF pid # 0 THEN
596 (* ... *)
597 ELSE
598 INC(i);
599 END;
600 END;
608 {
610 }
614 }
622 pid := -1;
623 j := 0;
624 WHILE (pid # 0) AND (j < m) DO
625 pid := fork();
626 IF pid # 0 THEN
627 INC(j);
628 ELSE
629 (* ... *)
630 END;
631 END;
640 {
642 }
645 }
653 i := 1;
654 j := 0;
655 WHILE (i < n) AND (j < m) DO
656 pid := fork();
657 IF pid # 0 THEN
658 INC(j);
659 ELSE
660 INC(i);
661 j:=0;
662 END;
663 END;
671 ]
675 }};
681 % ----------------------------------------------
683 \newpage
685 \appendix
690 Ova sekcija treba da omogući instalaciju kompajlera GNU Modula 2 na
691 već postojeći GNU Linux operativni sistem iz Debian porodice, koja
692 uključuje i sve varijante Ubuntu distribucije, kao i Linux Mint i
693 mnoge druge. Kompajler je moguće bez većih problema instalirati i na
694 bilo koji drugi Linux (a i OSX i Windows), kompajliranjem iz izvornog
695 koda, za šta preporučujemo konsultovanje sa zvaničnom stranicom
698 Ovo uputstvo neće ulaziti u detalje kako instalirati operativni
699 sistem. Za one koje koriste Windows i nisu sigurni kako da paralelno
700 instaliraju drugi operativni sistem, preporučujemo korišćenje
701 virtuelne mašine (npr besplatni Virtual Box,
703 lakše skinuti već instaliranu mašinu sa nekim od Debian sistema, npr
704 Ubuntu ili Kubuntu, ili eventualno neku manje zahtevnu verziju kao što
705 je Lubuntu, ako su performanse problematične.
709 Prvi korak za instalaciju dodatnog kompajlera GNU Modula 2 je
710 dodavanje repozitorijuma softvera u sistem. Ovo se može uraditi ručnim
713 #
714 # GNU Modula-2 repo
715 #
717 deb http://floppsie.comp.glam.ac.uk/debian/ squeeze main
718 deb-src http://floppsie.comp.glam.ac.uk/debian/ squeeze main
721 Alternativno se mogu koristiti sledeće komande:
724 sudo add-apt-repository "deb http://floppsie.comp.glam.ac.uk/debian/ squeeze main"
725 sudo add-apt-repository "deb-src http://floppsie.comp.glam.ac.uk/debian/ squeeze main"
728 Većina sistema omogućava i da se ovo uradi preko nekih grafičkih
729 alata.
731 Nakon dodavanja novog izvora za softver potrebno je u konzoli uraditi
732 sledeće:
734 sudo apt-get update
735 sudo apt-get install gm2-doc gm2
738 Po želji se može skinuti i izvorni kod kompajlera sledećom komandom:
740 sudo apt-get source gm2
747 Pri pokušaju kompajliranja se na nekim sistemima može desiti da
750 pošto postoji problem u pakovanju kompajlera, ali moguće je da utiče i
751 na neke druge sisteme.
753 Greška se ispravlja na sledeći način (korisnik treba da
754 ima administrativna prava, zato se radi ``sudo'') ukoliko
755 je u pitanju 64-bitni sistem:
757 sudo su
758 cd /usr/lib
759 ln -sv /usr/lib/x86_64-linux-gnu/crti.o crti.o
760 ln -sv /usr/lib/x86_64-linux-gnu/crt1.o crt1.o
761 ln -sv /usr/lib/x86_64-linux-gnu/crtn.o crtn.o
762 exit
765 Za 32-bitne sisteme važi ista ispravka, jedino što se u komandama
766 treba zameniti ``x86\_64'' sa ``i386''.
770 \newpage
774 Ukratko ćemo predstaviti editor ``joe''. Odabran je zbog svoje
775 rasprostranjenosti, potpune funkcionalnosti u tekstualnom modu rada
776 (korišćenje iz terminala) te vrlo jasnom sistemu pomoći koji se može
777 koristiti pri radu. Na nekim sistemima on dolazi već instaliran, a na
778 skoro svima se lako može dodati iz repozitorijuma. Na Ubuntu i sličnim
779 sistemima se ovo može uraditi sa:
781 sudo apt-get install joe
783 Ili analogno na drugim sistemima za instaliranje softvera.
785 Otvaranje postojećeg fajla ``hello.mod'' za uređivanje, odnosno
786 otvaranje novog praznog fajla u koji ćemo unositi odgovarajući kod ili
787 tekst se može postići sledećom komandom:
789 joe hello.mod
794 Joe je po svojoj prirodi bogat prečicama na tastaturi. U daljem tekstu
795 će biti navedene mnoge od njih. Kod svih se navodi redosled
796 pritiskanja tastera individualno, a ako su negde tasteri spojeni sa
797 ``+'' (alternativno sa ``-'') onda ih je potrebno pritisnuti
798 odjednom. Neki primeri:
811 U okviru sistema pomoći koji je ugrađen u sam editor uglavnom se
812 pojavljuju skraćeni oblici:
822 Za pomoć pri korišćenju ediora ``joe'' preporučujemo pritiskanje
824 komandi u gornjem delu editora. Postoji nekoliko stranica ove pomoći
828 U okviru pomoći postoje maltene sve komande koje editor pruža, a na
829 kraju su čak uključene i ASCII tabele znakova. Preporučuje se makar
830 ovlašno upoznavanje sa stranicama pomoći i mogućnostima editora.
834 Snimanje sa izlaskom iz programa se može uraditi sa \Ctrl
837 slučaja ``joe'' pita za ime fajla koji snimamo, pri čemu kao podrazumevanu
838 vrednost ponudi trenutno ime.
840 Joe može raditi sa više fajlova odjednom. Novi fajl se može otvoriti
842 polje za kucanje imena fajla koje dozvoljava i da se putanja
843 automatski dopunjava mogućnostima pritiskom na taster \Tab (Tab), baš
844 kao i u komandnoj liniji.
846 Prelazak na sledeći, odnosno prethodni, otvoreni fajl se dobija pritiskom
850 standardna komanda za ``ubijanje'' trenutnog procesa u terminalu), pri
851 čemu će ``joe'' pitati da li želimo da izađemo ako postoje promene
852 koje nisu snimljene. Ako je u pitanju bio jedini otvoren fajl, tada će
853 se i sam editor zatvoriti.
859 Premeštanje i kopiranje delova teksta je malo drugačije nego u
860 klasičnim grafičkim programima. Prvo je potrebno označiti željeni
862 početak bloka na trenutnu poziciju kursora, a \Ctrl
864 selekcija biti i vizuelno označena. Sada je moguće na proizvoljnom
865 mestu u istom ili drugom dokumentu pritisnuti \Ctrl
873 može odabrati više opcija za rad, kao što su margine, automatsko
875 sintaksno bojenje itd.
879 ``Joe'' ima mogućnosti i da podeli radnu površinu na nekoliko prozora
880 koji omogućavaju da se vidi više dokumenata, ili čak da se vide
881 različiti delovi istog dokumenta. Prozor se deli na dva komandom \Ctrl
885 sledeći, odnosno prethodni prozor se dobija pristikom na \Ctrl
888 omogućuje da se naizmenično vide svi prozori, ili samo jedan.
891 kao da se zaledio verovatno je problem što je stisnuta ``klasična''
893 ovom programu, a nažalost izaziva prekid osvežavanja ekrana. Efekat
899 \newpage
903 sistemom otvori terminal (konzola, komandna linija) na udaljenom UNIX
904 serveru. Može se naći online na
907 Po pokretanju se prikazuje dijalog u kome se može ukucati adresa
908 udaljenog računara i konfigurisati mnogi parametri. Najčešće je dosta
909 samo uneti adresu računara i pokrenuti konekciju. Nakon toga (ako je
910 uspešno povezivanje) biće prikazan ekran za unos korisničkog imena i
911 lozinke.
916 Putty (kao i većina standardnih linux terminala koji koriste
918 može dovesti u stanje da ne prikazuje ispis unosa na ekranu, pritiskom
920 standardnom prečicom za snimanje u većini grafičkih aplikacija, pa se
921 može nehotično aktivirati. Iz ovog režima rada se može izaći prečicom
924 Do not press
925 Ctrl S
926 If you do
927 Ctrl Q
930 Smisao postojanja ovakve opcije je dobrim delom istorijski, iz vremena
931 kad su brzine protoka bile veoma male, i kada se štedelo time što bi
932 se privrmeno isključio protok kada nisu neophodne povratne
933 informacije, na primer kod komandi koje se dugo izvršavaju. Naravno
934 ovo ima svoje primene i danas kod slabijih veza, ili kod mobilnih veza
935 koje se plaćaju po protoku, a nekad se može i dobiti na brzini
936 izvršavanja programa, ako se ne gubi vreme na osvežavanje ekrana.
940 %\end{multicols}